Muzika i matematika

Odavno je poznata teorija da slušanje konstantnog ritma ima značajnog uticaja na izradu zadataka iz matematike. Pitanje je samo, kako to sprovesti u praksi? Kada znate šta je cilj i svrha, uz ovaj tekst biće vam sve jasno.

Da li je vaše dete talentovano za muziku?

Da li Vaše dete neprekidno peva istu pesmu ili udara ritam varjačom po plastičnim posudama? Da li pucketa u ritmu pesme i svira zamišljenu gitaru? Možda nepogrešivo prepoznaje boje instrumenata ili peva u pravom tonalitetu početak sledeće pesme na disku? Možda u kući imate muzičkog genija, a možda je to ipak još uvek samo Vaše dete koje uživa u čarima muzike. A šta ako jeste talentovano, šta onda?

Slagalica – više od obične igre

Upornost, strpljenje, fleksibilnost, prepoznavanje oblika, strukture, šare, nijansi, uklapanje malog dela u veliku celinu kao i razumevanje velike slike dok ona još uvek nije jasno vidljiva, sve su važne sposobnosti koje se razvijaju i neguju slaganjem slagalica. Deca već od druge godine mogu da počnu sa slaganjem jednostavnih pazli, u početku jedne iste desetinama puta, a kasnije sve komplikovanije i različitije. Pazle mogu imati i dodatne zadatke, ne samo da se složi slika već i da se reši određen problem ili savlada neko dodatno znanje. Takve su često namenjene upravo deci, dok je za odrasle uglavnom akcenat na broju i mnoštvu gotovo istovetnih delova.

Muzika kao čarobni štapić

Znam da znate da muzika ima čarobnu moć. I znam da ste se u to stotinama puta uverili. Ipak, evo podsetnika šta kažu naučnici, kako tačno muzika može vašem detetu doneti korist u u razvoju govora, jeziku, matematici, koncentraciji i socijalnim veštinama. Bez obzira da li vaše dete uči da svira muzički instrument ili ne, pokušajte da ga što više izlažete muzici i uživajte u mnogim prednostima!

Faze dečje igre

Da li ste znali da sati provedeni sa drugarima igrajući se u dvorištu ili parku uče decu vrednim socijalnim veštinama i neguju kreativnost? Vreme igranja je vitalni deo detetovog razvoja a sama igra je osnovni kanal učenja dece. A igra doprinosi kognitivnom, socijalnom, fizičkom i emocionalnom učenju. Kako deca rastu, tako se menja i tip igara i vrste učenja koje bogate dečje iskustvo.