Mozak, stres i muzika – kako pomoći detetu sa poremećajem pažnje već od najranijeg uzrasta?

U prvih 1000 dana života, mozak deteta se razvija neverovatnom brzinom. To je vreme kada se uspostavljaju milioni sinapsi, a iskustva iz tog perioda ostavljaju duboke i dugoročne posledice. Stres u ovom periodu može oblikovati arhitekturu mozga, naročito utičući na amigdalu – deo mozga koji je odgovoran za detekciju opasnosti i kontrolu emocija. Dok se većina roditelja fokusira na ishranu i fizički razvoj, mnogi ne znaju da su emocionalna sigurnost i ritam svakodnevice jednako važni za pravilan neurološki razvoj.

muzičke zvečke zivotinje

Zvečka, najvažnija igračka detinjstva

Od kada je sveta i veka, zvečka je bila i ostala prva i najvažnija igračka za bebe od rođenja pa tokom cele prve godine života. A i malo duže. Još su stari Grci i Rimljani znali da je zvečka važna kako bi se beba umirila i zaigrala, a u odnosu na status roditelja, bila je krpena, drvena ili srebrna. Čak je i Aristotel tvrdio da dete koje ima zvečku neće razbijati po kući već će se samo igrati. Iz današnje perspektive, status zvečke nije ništa značajno drugačiji. Ipak, nekada ni ne razmišljamo o važnosti ove igračke pa nije loše podsetiti se čemu služi i šta sa njom raditi. I kada.

Učenje kroz pokret

Ljudi nisu evoluirali sedeći. Niti su evoluirali da bi radili sedeći. Iako je svima, oduvek, ovo bilo jasno, već više od veka deca provode sate i sate sedeći u klupi, često bez dozvole da mrdnu tokom časa. Ljudi su živa bića koja se, za razliku od biljaka, kreću i tu potrebu imaju tokom celog života. Ipak, pedagozi širom sveta kao da su u strahu da dozvole pokret na času bojeći se da će se deca previše zaigrati i da će im čas "propasti". A šta ako pokret donosi bolje učenje, pamćenje i razumevanje, veći uspeh i angažovanje dece? Da li bi ste pristali na neke promene u nastavi?