Kakve poruke šaljemo, drugi deo

U prethodnom tekstu smo pomenuli neurologičke nivoe i oblasti koje su važne kada adresirate poruke. Tako možete kritikovati, ili pohvaliti, okruženje, ponašanje, strategije, uverenja, vrednosti ili identitet a u zavisnosti od toga na kojoj ste strani kontinuuma, dete će se značajno drugačije osetiti.

Kakve poruke šaljemo?

Sećate li se situacija kada je trebalo da kažete roditeljima da ste dobili slabu ocenu na kontrolnom, iz matematike na primer? I kada se pitate kako to da uradite a da se druga strana ne naljuti, pobesni ili se razočara? I kako da prođete sa najmanje posledica? Onda vas sigurno interesuje šta se u međuvremenu promenilo, od kada više niste dete, pa hajde da vidimo šta je novo vreme donelo od novih i korisnih znanja.

Roditeljstvo – učenje iz iskustva

Da li vam se dešava da ne znate kako da odreagujete u nekim situacijama? I da se ponekad pitate da li je trebalo tako da postupite? Možda i da se ugrizete za jezik kada izgovorite nešto i shvatite da niste baš morali? Onda se sigurno pitate kako da vam svaki sledeći put odluke budu lakše i odlučnije!

Deca postaju ono što im govorimo da jesu

Koliko puta ste čuli roditelje koji ne razlikuju dečje ponašanje od njihove ličnosti? Tako svakodnevno možete čuti da se dete "etiketira" rečima da je glup, smotan, bezobrazan, neposlušan, razmažen, kukavica... I šta onda dete pomisli? Pa poveruje u to! Jer detetu do sedme godine je vaše mišljenje najvažnije i ono nam bez pogovora veruje.