Tapšalice

         Kada sam ja bila dete, jedva sam čekala veliki odmor da istrčimo napolje i da igramo lastiš ili neku od tada popularnih tapšalica. “Son makaron” je bila jedna od najpopularnijih igara, sa tekstom koji je umeo da varira od škole do škole, i za koji nismo znale šta znači. I da li uopšte nešto znači. Ipak, to je bilo potpuno nebitno, važno je bilo da nas bude što više i da se zabavimo. Danas ćete retko gde videti decu da igraju ovu ili neku drugu tapšalicu iako je Son makaron decenijama bila popularna u svim krajevima sveta.

         Tapšalice su igre koje najčešće uključuju pokrete rukama, konkretno dlanovima i nadlanicama, u paru ili grupi, uz stihove u rimi koji ne moraju imati smisla. Često se tapšalice izvode i uz tekstove brzalica ili razbrajalica, a neretko i uz pevanu pesmu. Tada ovi pokreti imaju ulogu koreografije. Takođe, pokreti mogu da uključuju i udarce o druge delove tela, pucketanje prstima, okrete, korake. Ipak, najčešće se sve svodi na jedan obrazac u pokretima koji se ponavlja i koji sa svakom novom grupom stihova ide u sve bržem tempu.

         Ove igre imaju duboke korene u etnomuzikologiji i deo su folklora gotovo svih kultura sveta. Najčešće ih igraju deca do 10 godina, mada u nekim kulturama postoje odstupanja i tapšalice igraju i mladi do dvadesete. Gotovo redovno u igru su uključene mahom devojčice, a najčešća starosna dob je od 5 do 10 godina. U nekim kulturama može se videti i preklapanje sa igrom preskakanja konopca, koja je interpolirana u osnovnu.

         Jedno istraživanje u vezi sa tapšalicama, otkrilo je direktnu vezu između tih aktivnosti i razvoja važnih veština kod dece, mladih i studenata.  Istraživanje je započelo sa ciljem da se objasni zbog čega deca uzrasta između 9 i 10 godina prestaju sa ovim igrama, a završeno je saznanjem da igre imaju uticaj na razvoj kognitivnih, motoričkih i socijalnih veština. Slična ispitivanja do sada nisu rađena, iako se o pozitivnom uticaju muzike svakodnevno pojavljuju mnoge nove studije. Dr Idit Sulkin, iz Muzičke naučne laboratorije izraelskog Univerziteta kaže da su došli do zaključka da deca u periodu od 6 do 10 godina koja pevaju i igraju uz tapšalice pokazuju neke veštine koje druga deca ne pokazuju. Takođe, otkrili su da deca koja se igraju ovih igara pišu bolje, urednije i prave manje gramatičkih grešaka. Sa druge strane, deca koja ne učestvuju u ovim igrama često imaju problem sa disleksijom ili diskalkulijom. Nema sumnje da ova vrsta treninga mozga utiče na razvoj drugih oblasti. Takođe, važno je primetiti i bolju socijalnu integraciju dece koja učestvuju u ovim igrama.

         Kao deo studije, Sulkinova je obišla nekoliko osnovnih škola i podelila decu u dve grupe: jedna je išla na tradicionalne časove muzičkog, dok su drugi išli na časove na kojima su učili igre i pesme tapšalice. Program je trajao 10 nedelja. Nakon objavljenih rezultata, doktorka je preporučila uvođenje tapšalica u redovan program obrazovanja za decu uzrasta od 5clap do 10 godina zbog uticaja na razvoj kognitivnih i motoričkih veština. Takođe, uočen je razvoj koordinacije tela (oči-ruke-noge-telo) i ravnoteže. U ispitivanje su uvršćeni i studenti koji su nakon ovih aktivnosti u upitniku napisali da se osećaju opuštenije, fokusiranije i da su bolje raspoloženi.

         Tapšalice se prirodno pojavljuju i nestaju u životu dece u uzrastu između 6 i 10 godina. Ovo je tranziciona faza koja ih vodi u sledeću, na putu ka odrastanju. One predstavljaju jednu od razvojnih platformi koje služe za razvoj dečjih potreba, kako emocionalnih i socioloških, tako i psiholoških i kognitivnih. Uz pomoć multikulturalnih igara moguće je, kroz igru, razvijati muzičke sposobnosti dece. Osim kognitivnih i motoričkih, one mogu pružati i muzičke, izvođačke, kreativne, leksičke i kinestetičke izazove. Zbog svega ovoga, prisetite se igara koje ste i Vi igrali kao deca. Pronađite neke nove na mreži ili ohrabrite decu da pesmicama i rimama koje znaju dodaju ovakav vid pokreta. Učinićete nešto veoma značajno za dete, kako u motoričkom i kognitivnom smislu, tako i u sociološkom. Vredi pokušati, zar ne?

Marijana Milošević Simić

Bim Bam

 

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s