U poslednjih desetak godina, obrazovanje se tiho menja. Ne menjaju se samo planovi i programi, menjaju se metode. A sve češće vidimo da se menjaju i nastavnici. Sve češće prepoznajemo izuzetne pojedince koji uče da prvo razumeju sebe i primećuju drugog, da ne reaguju impulsivno, već svesno. Predavače koji uče da postanu podrška, a ne prepreka u učenju. I ove godine, na Bim Bam Konferenciji postajemo takvi predavači.
Category: učenje
Istraživanja otkrivaju koliko su muzičke radionice važne još od pelena
Kada roditelji prvi put dođu na muzičku radionicu sa bebom ili detetom, često kažu: „Ne znam da li je još rano.“ A nauka kaže – nikada nije rano za muziku! Danas imamo na desetine savremenih istraživanja iz Kanade, SAD, Evrope i Azije koja jasno pokazuju: muzika nije samo igra. Ona gradi mozak. I to doslovno. U ovom blogu vodiću vas kroz najzanimljivija i najkorisnija saznanja – i objasniti zašto su muzičke radionice jedna od najboljih odluka koje možete doneti za razvoj svog deteta.
Zašto je rana muzička stimulacija temelj uspešnog učenja?
Od prvih otkucaja srca u maminom stomaku, dete uranja u svet zvuka. Muzika je jedan od prvih jezika koje dete razume – čak i pre govora. Ali rana muzička stimulacija nije samo „lepa aktivnost“. Ona je – kako nauka sve više potvrđuje – temelj uspešnog razvoja mozga i učenja. Kako mi muzičari to koristimo?
Kako muzička edukacija menja tok razvoja deteta: iskustva sa Bim Bam konferencija
U svetu koji sve više ceni brzo znanje i kratke forme, često zaboravljamo da najdublje promene u dečijem razvoju dolaze iz iskustava koje uključuju telo, emocije, igru i muziku. Baš to je srce filozofije Bim Bam konferencije, jedinstvenog događaja koji iz godine u godinu okuplja edukatore, stručnjake i roditelje sa prostora bivše Jugoslavije, sa ciljem da podsete: muzika je mnogo više od pevanja i sviranja – ona je alat za oblikovanje pažnje, empatije, koordinacije, jezika, obrazovanja i unutrašnje ravnoteže deteta.
Mozak, stres i muzika – kako pomoći detetu sa poremećajem pažnje već od najranijeg uzrasta?
U prvih 1000 dana života, mozak deteta se razvija neverovatnom brzinom. To je vreme kada se uspostavljaju milioni sinapsi, a iskustva iz tog perioda ostavljaju duboke i dugoročne posledice. Stres u ovom periodu može oblikovati arhitekturu mozga, naročito utičući na amigdalu – deo mozga koji je odgovoran za detekciju opasnosti i kontrolu emocija. Dok se većina roditelja fokusira na ishranu i fizički razvoj, mnogi ne znaju da su emocionalna sigurnost i ritam svakodnevice jednako važni za pravilan neurološki razvoj.
